|
mr.sci. Sead Dubravić, Zoran Niević, Ivana Krivić
FTTH MREA SOPNICA-JELKOVEC: NOVI LIBERALNI PRISTUP U IZGRADNJI ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREE I STEČENA ISKUSTVA
SAETAK
U radu autori analiziraju koncept i izgradnju irokopojasne distributivne telekomunikacijske mree izvedene u novoizgrađenom stambenom naselju Sopnica-Jelkovec u Zagrebu. Detaljnije se iznosi tehnoloki koncept ove čisto optičke FTTH mree izvedene u suvremenoj tehnologiji mikrokabela i mikrocijevi, i koja je zamiljena kao model koji će se implementirati i na drugim naseljima unutar grada. Analiziraju se prednosti ovog koncepta kao i stvarni problemi uočeni tijekom izgradnje.
Poseban osvrt je dan na usklađenost izvedene FTTH komunikacijske mree sa postojećim Zakonima i Pravilnicima o elektroničkim komunikacijskim mreama (EKM), budući da se radi o oglednoj instalaciji. Pored tehnolokog, posebno se obrađuje i liberalni aspekt mree Sopnica-Jelkovec, zamiljen od Investitora - Grada Zagreba, kao elektronička komunikacijska mrea koja će svim stanarima naselja omogućiti slobodan izbor operatora, a svim operatorima pristup objektima uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete. U tom smislu analizira se i uloga grada kao novog tipa davatelja usluga - infrastrukturnog operatora, koji treba osigurati eljene preduvjete za obje zainteresirane strane.
SUMMARY
The article deals with the design and the installation of the broadband distribution telecommunication network realized in the new urban district Sopnica-Jelkovec in Zagreb. The technology concept of this monolite FTTH fiber optics network realized in the microtubing-microcabling system is exposed, intended to be the pilot model for the implementation in the other new districts in the town. The advantages of this design are analized, as well as the problems which appeared during the installation.
The special attention is done to the conformity of the installed FTTH network with the international standards and existing Croatian state laws and regulations. The liberality and the free choice of the network providers for the each network user/subscriber, and vice versa, was one of the most important factors in the creation of the network concept. Regarding this request, the role of the Investitor - Zagreb's Government as the infrastructural operator is analized: city is responsible to enable equal and non-discriminant access for every network services provider to the every user, and vice versa, and to enable every subscriber to contract with the provider he really wants.
1. UVOD
Smanjivanjem cijena optičke tehnologije dolo je do njene masovne primjene u magistralama suvremenih mrea, a od početka ovog stoljeća i u distributivnoj i razvodnoj mrei FTTB (optika do zgrade) i FTTH (optika do doma). Ovakav tehnoloki pomak u smislu irokopojasnosti i velikih premostivih distanci uzrokovao je liberalizaciju trita i profiliranje novih telekom operatora koji su u mogućnosti samostalno ili zajednički pruiti usluge koje su nekad bile podrane samo od jednog davatelja usluga, a nastale se i mnoge nove telekomunikacijske usluge. Ovaj projekt, uz omogućavanje irokopojasnih veza velikih brzina, omogućuje korisniku izbor pruatelja usluga za svaku uslugu posebno, to znači da je svim zainteresiranim operatorima osiguran pristup do korisnika, bez ograničenja, koristeći resurse infrastrukturnog operatora.
Projektirano i izvedeno tehničko rjeenje EKM Sopnica-Jelkovec treba značajno doprinjeti brzom razvoju naselja kao samostalne cjeline u stambenom, prometnom, trgovačkom, poslovnom, kulturnom, obrazovnom, sportskom, rekreativnom, zabavnom i inom smislu. U obuhvatu Projekta smjetene su osim stambenih građevina, koje fizičkom zastupljenoću dominiraju, sve bitne prateće građevine koje su neophodne i koje oplemenjuju dominantno stambenu funkciju naselja. Unutar granica obuhvata Projekta predviđene su dvoje dječje jaslice, dva dječja vrtića, osnovna kola, srednja kola, otvorena sportska igralita, zatvorena sportska dvorana, zatvoreni bazen, vienamjenska dvorana, knjinica, crkva, ambulanta, apoteka, veterinarska ambulanta, trnica te niz lokala poslovno-trgovačko-uslune namjene.
Naselje treba moći funkcionirati kao samostalna cjelina, ali i biti efikasno povezano sa preostalim svijetom, uz dovoljno brz i kvalitetan pristup svim elektroničkim komunikacijskim uslugama modernog vremena. Sa tim ciljem, tijekom 2009. godine u novoizgrađenom zagrebačkom naselju realizirana je optička komunikacijska infrastruktura koja je zamiljena i projektirana da predstavlja suvremeni pilot-model FTTH mree koju će grad implementirati i na drugim novoizgrađenim naseljima.
Radi ilustracije, naselje Sopnica-Jelkovec obuhvaća cca 2700 stambenih jedinica i 100-njak poslovnih prostora i ostalih javnih sadraja (kola, vrtić, ambulanta isl.), raspoređenih u cca odvojenih 200 ulaza na potezu od par km, prema Slici 1. U smislu organizacije prostor obuhvaćen Projektom podijeljen je u četiri izdvojene megacjeline: A,B,C i D, a podijeljene su tako da se uklope u okolni prostor, te da se postepenom transformacijom okolni prostor prilagodi novim prostornim potrebama ireg okruenja novoizgrađenog stambenog naselja. Ovim Projektom realizirana je kompletna FTTH infrastruktura za cca 3000 korisnika, uz ugrađenu zalihost svjetlovodnog kabelskog sustava i pripadajuće kanalizacijske infrastrukture.

Slika 1. Novoizgrađeno zagrebačko naselje Sopnica-Jelkovec
2. ZAGREBAČKI DIGITALNI GRAD I EKM NASELJA SOPNICA - JELKOVEC
U naselju Sopnica Jelkovec kao investitor elektroničke komunikacijske mree pojavljuje se "Zagrebački holding" d.o.o., tvrtka u 100% vlasnitvu Grada Zagreba. "Zagrebački digitalni grad" je podrunica u sastavu "Zagrebačkog holdinga" d.o.o. na koju je Grad Zagreb prenio sva prava i obveze u vezi izgradnje, najma i eksploatacije kabelske kanalizacije (DTK) u vlasnitvu Grada Zagreba.
U kontaktu sa poslovnim partnerima podrunice "Zagrebački digitalni grad" operatorima, dolo se do saznanja o dugotrajnim postupcima pristupa alternativnih operatora kolokacijskim prostorima dominantnog operatora, raznim otvorenim situacijama sa pristupom izdvojenoj lokalnoj petlji, interkonekcijom. Međutim, istovremeno se dolo do saznanja i o pozitivnim iskustvima i povratnim reakcijama od strane operatora korisnika u smislu efikasnog i nediskriminirajućeg koritenja sustava kabelske kanalizacije u vlasnitvu Grada Zagreba.
Navedene informacije, a i elja Grada Zagreba da se proaktivno uključi u promicanje i razvoj Grada Zagreba kao digitalnog grada su utjecale na donoenje odluke o investiranju u izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i elektroničke komunikacijske mree u naselju Sopnica Jelkovec. Odabrana je izgradnja suvremene FTTH mree sa P2P (engl. "point-to-point" ) topologijom elektroničke komunikacijske mree. Razlog odabira P2P topologije je upravo njena mogućnost tzv.otvorenog pristupa uslugama. Centralna točka teite naselja je elektroničko komunikacijsko čvorite naselja kolokacija, smjetena ispod tribina igralita srednje kole. Iz komunikacijskog čvorita naselja do svakog objekta naselja vode izravne kabelske veze po načelu radijalne topologije. Prostorija komunikacijskog čvorita je u potpunosti tehničko - tehnoloki opremljena i prilagođena potrebama operatora korisnika prostora ( sustav električnih instalacija; sustav besprekidnog napajanja -diesel generator, DC ispravljačka jedinica, AC UPS; sustav klimatizacije; sustav tehničke zatite -protuprovalni sustav i videonadzor; sustav zatite od poara ).
U skladu sa navedenim, "Zagrebački holding" d.o.o., podrunica "Zagrebački digitalni grad" se kod "Hrvatske agencije za potu i elektroničke komunikacije" registrirala kao infrastrukturni operator koji obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mrea i usluga davanja u najam elektroničke komunikacijske mree i/ili vodova, te davanja pristupa i zajedničkog koritenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme. Zainteresirani operatori korisnici koji su ovlateni pruati javnu komunikacijsku uslugu na području Republike Hrvatske će sklapati Ugovore o pristupu i zajedničkom koritenju infrastrukture sa podrunicom. Na temelju potpisanog ugovora, operatori korisnici daju zahtjeve za najam dediciranog svjetlovodnog vlakna od komunikacijskog čvorita do stana krajnjeg korisnika s kojim imaju potpisani ugovor i zahtjeve za najam komunikacijskog čvorita za potrebe smjetanja njihove aktivne opreme.
Konceptom u kojem se gradovi, odnosno trgovačka drutva u njihovom vlasnitvu pojavljuju kao infrastrukturni operatori i investitori izgradnje elektroničke komunikacijske mree stvaraju se temeljene pretpostavke za kvalitetnu trinu utakmicu na području elektroničkih komunikacija, od čega posrednim putem benefit imaju krajnji korisnici građani, čime trgovačka drutva u vlasnitvu gradova ostvaruju svoju funkciju (dobrobit, te podizanje razine kvalitete ivota građana). Osim poticanja trinog natjecanja i omogućavanja nediskriminirajućeg koritenja elektroničke komunikacijske infrastrukture, posredno se potiče razvoj novih operatora i inovativnih komunikacijskih tehnologija i usluga, budući da operatori ne moraju izdvajati značajna financijska sredstva i kadrovske resurse za izgradnju mree. Primarni cilj operatora postaje razvoj naprednije, pristupačnije i kvalitetnije usluge koju će pruiti krajnjem korisniku.
Osim neospornog doprinosa liberalizaciji trita elektroničkih komunikacija, neosporna je i dobrobit građana, gdje u konačnici svaki građanin ima mogućnost odabira naprednih komunikacijskih usluga koje su za njega cijenom i kvalitetom najbolje. Ovakva aktivna uloga gradova doprinosi razvoju drutva znanja i ICT tehnologije u Republici Hrvatskoj.
3. ZAHTJEVI POSTAVLJENI NA PROJEKTNO-IZVEDBENO RJEENJE EKM
Prilikom definiranja projektnog rjeenja trebalo je uvaiti zahtjeve vremena i Investitora - Grada Zagreba:
- Sa stajalita operatora i krajnjih korisnika usluga, treba primjeniti liberalni koncept elektroničke komunikacijske mree - EKM, koja će svim stanarima naselja omogućiti slobodan izbor operatora, a svim operatorima korisnicima pristup objektima uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete. U tom smislu definirana je i uloga "Zagrebačkog digitalnog grada" kao novog tipa davatelja usluga - infrastrukturnog operatora, koji treba osigurati eljene nediskriminirajuće uvjete svim zainteresiranim davateljima usluga.
- Zbog zatečene poodmakle faze izgradnje objekata, EKM sustav je trebalo izgraditi u kratkom roku, a tehnoloko rjeenje odabrati da efikasno i pouzdano integrira naselje sa ciljem pristupanja svim danas raspoloivim irokopojasnim uslugama
Odabran je sustav mikrocijevi i mikrokabela jer omogućava brzu izgradnju "point-to-point" mikrocjevnog sustava, u koji se potom efikasno i brzo upuhuju mikrokabeli eljenih kapaciteta (mikrokabel se upuhuje brzinom cca 40-50m/min). Izmjena kompletnog kabela do objekta moe prouzročiti prekid u isporuci elektroničkih komunikacijskiih usluga od max 6 sati, bez potrebe za aktivnostima van TK čvorita i ulaza u objekte. Konačno, i cijene opreme za izvedbu mikrokabelskog sustava su drastično pala u posljednje 2-3 godine. I najbitnije, pogotovo za Grad kao infrastrukturnog operatora: cijeli sustav zauzima minimalni mogući prostor unutar postojeće DTK i unutar već izvedene podbukne cijevne instalacije u objektima, tako da se ne očekuju obimniji građevinski zahvati, a neto prostora ostaje i za buduća proirivanja.
- Zbog nedostatka prostorija za smjetaj TK ormara i osiguranja električnog napajanja u već izvedenim objektima, te zbog nemogućnosti kvalitetnog odravanja velike količine disperzirane aktivne opreme u objektima, rjeenje EKM mora biti kolapsirano - centralizirano u jednoj jedinoj točci: TK čvoritu naselja
Bilo kakvo bakreno rjeenje xDSL tipa ili hibridna rjeenja FTTx tipa otpadaju ne samo zbog ograničenog propusnog pojasa, već ne mogu dati kolapsirano topoloko rjeenje sa jednom jedinom točkom koncentracije. Odabrano je monolitno optičko FTTH rjeenje EKM koje predviđa da iz centralnog čvorita optički mikrokabeli dolaze direktno do stanova. Veći dio objekata bio je u poodmakloj fazi izgradnje, to onemogućava izvedbu novih trasa u objektima do svakog pojedinog stana, ali i unutar samih stambenih jedinica. Rjeenje je koritenje postojećih već izvedenih podbuknih trasa. U podbukne cijevi uvučeni su svi potrebni optički mikrokabeli, koji su odabrani da budu to tanji, otporni na vlak i performansi ugrađenih svjetlovodnih vlakana otpornih na savijanje sukladno normi G.657.A.
- Projekt je ogledan i treba zadovoljavati sve postojeće i očekivane zakonske regulative:
1. ZAKON O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA od 01.07.2008. uvjetuje izgradnju mree koja će omogućiti ravnopravne i nediskrimirajuće uvjete davanja i primanja usluga kako za operatore, tako i za korisnike
2. PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA PRISTUPA I ZAJEDNIČKOG KORITENJA ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I POVEZANE OPREME od 5.12.2008. određuje način izgradnje vanjske DTK i komunikacijske infrastrukture između objekata, te detaljno definira odnos infrastrukturnog operatora i mrenih operatora
3. PRIJEDLOG PRAVILNIKA O TEHNIČKIM UVJETIMA ZA ELEKTRONIČKU KOMUNIKACIJSKU MREU POSLOVNIH I STAMBENIH ZGRADA, na javnoj raspravi od 05.11.2009. - 07.12.2009. primjenjivat će se pri planiranju, projektiranju, rekonstrukciji, dogradnji i upotrebi i odravanju EKM-a poslovnih, stambenih i poslovno-stambenih zgrada, a definira način izvedbe EKM-a unutar objekata i/ili campusa (samostalnog naselja), konačno uvodeći obavezu izgradnje generičkog (strukturalnog) kabelskog sustava u građevinama.
To je uvjetovalo određena strateka opredjeljenja i izvedbi EKM koja su primjenjena u skladu sa zakonskim propisima.
4. TEHNIČKO-TEHNOLOKO RJEENJE EKM
Elektronička komunikacijska mrea EKM naselja Sopnica-Jelkovec projektirana je kao FTTH centralizirana zvjezdasta topoloka izvedba "point-to-point" tipa, u kojoj su svi krajnji korisnici usluga povezani dediciranim svjetlovodnim vlaknom sa centralnim čvoritem (kolokacijom). Tehnoloki odabir prijenosnog medija je "dehidrirano" jednomodno svjetlovodno vlakno G.562.D. i pripadajući kabelski pribor, prilagođeno mogućoj implementaciji CWDM multipleksera, za slučaj da će multipleksiranjem valnih duljina jednom biti potrebno znatno pojačati kapacitete.
Radi procjene veličine projekta, slijedi izvedbeni parametri ove FTTH instalacije:
- iskopano je preko 8.500 metara rova u koju je uvučeno 15.000 metara primarne cijevi PVC 110
- postavljeno je 170 kabelskih zdenaca
- u primarne cijevi je uvučeno 30.000 metara sekundarne tvornički usnopljene mikrocijevi 7x10/8mm, promjera 35mm
- u sekundarne usnopljene cijevi upuhano je 130.000 metara mikrokabela kapaciteta 12,24,48 ili 72 niti, ovisno o lokaciji
- unutar objekata je poloeno 130.000 metara mikrokabela kapaciteta dva G.657.A vlakna
- ukupno je realizirano cca 6.000 optičkih linkova.
Topoloki, ova FTTH mrea se moe podijeliti na 3 slojevite međusobno povezane fizičke razine:
1. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), kojom je ostvaren fizički put za povlačenje optičkih kabela i/ili mikrocijevi distributivne TK mree između objekata i do ulaza u objekte (fizička magistrala)
2. Distributivna TK mrea, koja omogućava kabelsko/mikrocjevno povezivanje TK čvorita Sopnica-Jelkovec sa korisnicima unutar DTK izvan objekata i unutar rebrastih cijevi u objektima
3. Centralnog TK čvorita Sopnica-Jelkovec u koje su smjeteni centralnog optički razdjelnik (ODF) i aktivna telekomunikacijska oprema zainteresiranih operatora korisnika (kolokacija)
Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) jeste magistrala naselja kojom je ostvaren fizički put od centralnog čvorita uključivo ulazi u objekte do izvodnih ormarića ITO smjetenih u prizemlju objekata. Paljivim projektiranjem i centraliziranom topolokom izvedbom prilagođenom mikrocjevnom svjetlovodnom kabelskom sustavu, smanjen je ukupni kapacitet DTK, a time i cijena DTK, za cca 30% u odnosu na konvencionalne (hibridne) sustave. Topoloka izvedba DTK prikazana je na Slici 2.
 Slika 2. Topoloka izvedba DTK Sopnica-Jelkovec EKM
DTK magistrala naselja Sopnica-Jelkovec izvedena je tehnoloki kao podzemna instalacija od cca 15.000 met cijevi PVC 110mm zakopane u preko 8.500 metara rova, a postavljeno je i 170 kabelskih zdenaca. Time je postignuta "debela magistrala" koja je zadovoljila trenutne potrebe operatora i pretplatnika u naselju, ali i potrebe eventualnih proirivanja kapaciteta u budućnosti. Na nju su priključeni uvodi u svaki pojedini ulaz objekta putem PEHD 50mm cijevi i to od najblieg zdenca do svakog pojedinog ulaza u objekt. Uvodna PEHD cijev zavrava u izvodnom ormariću ITO smjetenom u prizemlju objekta.
Distributivnu TK mreu čini 30.000 metara sekundarne tvornički usnopljene mikrocijevi 7x10/8mm, vanjskog promjera 35mm koja je uvučena u postojeći DTK izveden PVC 110 cijevima, a od krajnjeg zdenca do ulaza u objekte unutar PEHD 50 cijevi. U zdencima kod svakog pojedinog ulaza, pomoću mikrokabelske spojnice izdvojena je po jedna mikrocijev 8/10 u koju je uvučen mikrokabel eljenog kapaciteta. Kabelsku infrastrukturu distributivne mree čine izravne veze iz TK čvorita do ulaza u objekte, te usponske veze od ulaza u objekte do priključnice u korisničkom prostoru (stanu/poslovnom prostoru).
U primarnu DTK uvučene su tvornički usnopljene sekundarne mikrocijevi (maksimalno četiri) konstruirane od sedam tercijarnih mikrocijevi 8/10mm. U svaki stubini ulaz objekta je uvodena minimalno jedna mikrocijev 8/10mm, koja je ravnim spojnicama izvedena kao kontinuirana mikrocijev do centralne lokacije:TK čvorita Sopnica-Jelkovec. U tako poloene mikrocijevi upuhani su svjetlovodni mikrokabeli kapaciteta 12, 24, 48 ili 72 niti karakteristika G.652D i maksimalnog promjera 6mm, ovisno o topolokom rjeenju te lokacije. Maksimalna duljina trase od TK čvorita do najudaljenijeg objekta iznosi cca 1.300 metara. Mikrokabeli su metodom upuhivanja u mikrocijevi dovedeni do izvodnih ormarića ITO u ulazima objekata. Na Slici 3. prikazani su elementi odabranog mikrocijevnog sustava.
Za uspostavljenje komunikacije između korisnika i centralnog TK čvorita Sopnica-Jelkovec koriteni su mikrokabeli debljine 2.5mm, u kojima su dva vlakna specijalne otpornosti na savijanja po normi G.657.A. Ona su u izvodnim ormarićima ITO fiksno prospojena fuzijskim varenjem na dolazna svjetlovodna vlakna. U svaki izvodni ormarić ITO je iz centralnog TK čvorita dovedeno vie svjetlovodnih niti od broja potencijalnih korisnika, čime je osigurana dostatna zalihnost koja slui kao rezerva za buduće potrebe. Projektom je predviđeno da se do korisnika prospoji samo jedno vlakno, no naknadno je donesena odluka o terminiranju i drugog vlakna, dok se u ormariću ITO viak niti ostavlja za buduće potrebe. Na takav način je ostvarena određena zalihost svjetlovodnih niti za buduće potrebe unutar objekata.
 Slika 3. Građevni elementi mikrocijevnog sustava
Do stanova su uvlačeni svjetlovodni kabeli kapaciteta 2 vlakna po stanu. Kabeli su polagani bez prekida od izvodnog TK ormarića do pozicije TK priključnice u svakom stanu. Kako je za svaki stan bio potreban po jedan svjetlovodni kabel sa dvije niti, a kapaciteti usponskih trasa su ograničeni ugrađenim podbuknim cijevima promjera 32mm i/ili 20mm, vanjski promjer koritenog svjetlovodnog kabela morao je biti unutar 2.5mm, a zbog "izlomljenosti" podbukne trase i malih radijusa savijanja poloenih podbuknih cijevi, svjetlovodna vlakna morala su, osim prijenosnih karkakterisitika sukladnih normi G.652.D, imati i povećanu otpornost na savijanje sukladno normi G.657A.
Na poziciji TK priključnice, u svakom stanu je montirana nadbukna svjetlovodna priključnica opremljena sa dva SC konektora (1xSC Duplex), gdje su dolazna svjetlovodna vlakna zavrila fuzijskim spajanjem na SC spojni kabel terminiran na priključnici. U stanovima je birana pozicija svjetlovodne priključnice u blizini električne utičnice, radi napajanja terminalne opreme.
Postojeći telefonski izvodni ormarići ITO su bili premalih dimenzija da bi se u njih smjestili svi potrebni elementi potrebni za spajanje predviđenog broja svjetlovodnih niti fuzijskim spajanjem. Zbog toga su zamjenjeni odgovarajućim podbuknim ormarićima adekvatnih dimenzija 600(v)x600()x70(d)mm. Ormarići su opremljeni sa dostatnim brojem kazeta za zatitu optičkih varova, sustavom za vođenje i sortiranje rezervnh optičkih niti, a potivaju i elemente za pravilno vođenje kabela, kao to su minimalni dozvoljeni polumjer savijanja, jednostavan i siguran pristup do svih kabela bez naruavanja prijenosnih karakteristika instaliranih kabela. Novi izvodni ormarići ITO ugrađeni su dodatnim dubljenjem otvora u zidu na poziciji postojećih paričnih ormarića.
U poslovnim objektima, javnim sadrajima i ostalim objektima koji nisu primarno namjenjeni stambenoj uporabi, postavljeni su nadbukni priključni TK ormarići opremljeni SC priključcima, na koje se dovedeni mikrokabeli kapaciteta 12 vlakana i terminirani varenjem SC spojnih kabela (pigtails) na SC konektore ugrađenog minipanela, tako da je moguće istovremeno povezati do 12 direktnih FTTB korisnika.
 Slika 4. Tlocrt kolokacije s rasporedom pojedinih elemenata
TK centralno čvorite (kolokacija) ukupne povrine 35 m2 nalazi se priblino u sredini naselja, u prostoru ispod tribina igralita Srednje kole SopnicaJelkovec. U prostoriju ulazi 11 trasa PVC 110mm cijevi iz poda koje su dio magistralne DTK mree, ali i dodatne cijevi za dovod električnih kabela iz transformatorske stanice i diesel-generatora. Opremanja kolokacije i razmjetanje opreme napravljeno je u skladu s veličinom i namjenom prostora, te uobičajenom praksom i smjernicama za izgradnju podatkovnih centara, prema Slici 4.
Postavljeno je ukupno 8 kabineta (ormara) za smjetaj komunikacijske opreme operatora korisnika. Od toga je est tlocrtne povrine 800x800 mm, a dva 800x1000 mm. Visina pojedinog ormara je 46HE, to sa kućitem priblino iznosi 210 cm. Ormari su postavljeni tako da sa stranjim stranama zatvaraju topli prolaz, dok je sa prednje strane hladni prolaz s obzirom na smjer cirkulacije hladnog i toplog zraka. Postavljene su tri stropne klimatizacijske inverterske jedinice. Izveden je podignuti pod visine 20 cm, od toga je 5 cm debljina ploča a 15 cm slobodan prostor.
Ispod podignutog poda postavljene su police od pocinčanog lima za polaganje energetskih i telekomunikacijskih kabela. Uz desni zid gledano od ulaza postavljena je elektroenergetska oprema (AC UPS, DC jedinica, glavna razvodna ploča i razvodni ormari s osiguračima). Uz lijevi zid postavljen je centralni optički razdjelnik (ODF) distributivne mree naselja. ODF je odvojen od ostatka prostorije reetkastom ogradom s vratima, radi autorizacije eksluzivnog pristupanja infrastrukturnog operatora kod priključivanja ugovornog mrenog operatora-davatelja usluga.
Na centralnoj lokaciji montira se i aktivna mrena oprema koja omogućava koncentraciju korisničkih veza i re-distribuciju dolaznog i odlaznog prometa od krajnjih korisnika usluge do odabranog operatora. Zainteresirani operatori sami instaliraju svoju aktivnu opremu i spojnu infrastukturu (dolazni kabel i pribor), kako bi realizirali veze prema svojim centralama vieg stupnja. Za opremu operatora korisnika je predviđeno 8 komunikacijskih ormara ukupnog kapaciteta 368HE.
Tehnička zatita kolokacije izvedena je protuprovalnim alarmom (sa infracrvenim i mikrovalnim detektorima) uz aktivaciju/deaktivaciju utipkavanjem PIN-a, te nadzor video-kamerama. Predviđena je i mogućnost naknadne ugradnje sustava za kontrolu ulaza beskontaktnim karticama. Protupoarna zatita je rijeena sustavom za vatrodojavu i automatsko gaenje plinom. TK čvorite je iz razloga raspoloivosti i pouzdanosti podrano klimatizacijom 3x10kW i diesel-agregatom 25kVA, te UPS-om 220V AC 2x15kVA(30min) i UPS-om -48 V DC 7.5 kVA (30 min).
Centralni optički razdjelnik (ODF) čine četiri međusobno povezana 19" optička razdjelnika u kojima su sukladno shemi razbrajanja po megacjelinama terminirana sva dolazna svjetlovodna vlakna svih potencijalnih FTTH korisnika u naselju. Sva vlakna su terminirana SC konektorima i izvedena na prednje maske pripadajućih optičkih panela ODF-a, ukupnog kapaciteta 6.000 svjetlovodnih vlakana/dionica. Razdjelnik sa pripadajućim optopanelima kapaciteta 48xSC i prospojnim kasetama omogućava prespajanje ili prospajanje velikog broja vlakana na malom i ograničenom prostoru. Aktivna oprema operatora korisnika prospaja se pomoću odgovarajućeg broja prespojnih SC-SC kabela na ODF, sukladno broju ugovorenih pretplatnika. Ovo prespajanje obavlja isključivo djeltanici Investitora - Grada u svojstvu infrastrukturnog operatora, na bazi ugovora Grad - operater korisnik. Izvedba ODF prikazana je Slikom 5.
Nakon zavrenih spajanja svjetlovodnih vlakana i na priključnicama u stanovima i prospajanja u izvodnim ormarićima ITO, predviđena su mjerenja komunikacijskih parametara svjetlovodnih dionica. Mjere su kompletne dionice od priključnice u stanu do SC priključka na centralnom optičkom razdjelniku TK čvorita Sopnica-Jelkovec. Mjerenje guenja izvedeno je mjeračem guenja svake pojedine dionice na valnim duljinama 1310nm i 1550nm, te dokumentirano i pohranjeno radi informacije terenskim tehničarima o kvaliteti linije kod spajanja pretplatnika. Optičkim reflektometrom (OTDR) je dodatno izmjerena po jedna nit iz svake tube mikrokabela terminiranog u centralnom optičkom razdjelniku TK čvorita Sopnica-Jelkovec, radi procjene izvedene duljine, geometrije i kvalitete trasa za svaku pojedinu tubu.

Slika 5. Izvedba centralnog optičkog razdjelnika (ODF)
5. OSVRT NA PRIJEDLOG "PRAVILNIKA O TEHNIČKIM UVJETIMA ZA ELEKTRONIČKU KOMUNIKACIJSKU MREU POSLOVNIH I STAMBENIH ZGRADA itd......" u daljnjem tekstu "PRAVILNIK O EKM"
Ovaj prijedlog Pravilnika je od 07.11.2009. na javnoj raspravi, a njegovim prihvaćanjem trebalo bi se konačno uvesti reda u irokopojasnom kabliranju zgrada i campusa/naselja, kao praktična uputa za primjenu Zakona o elektroničkim komunikacijama - ZEK, objavljen u NN 73/2008, te izbaciti iz uporabe zastarjela niskofrekventna parična kabliranja telefonskih, računalnih i drugih komunikacija unutar građevina.
"Pravilnik o EKM" velikim se dijelom oslanja na brojne europske (EN, ETSI) i međunarodne norme (ISO, IEC, ITU), ali sa krajnjim stratekim ciljem na razini RH - propisati obveznu izgradnju irokopojasne i konvergentne EKM koja će omogućiti slijedeće aplikacije:
a/ ICT-usluge: informacijsko-komunikacijske usluge (npr.prijenos podataka, digitaliziranog govora putem xDSL,
Fast/Gigabit Ethernet, ISDN itd...) - tipično za dananje telekom operatore
b/ BCT-usluge: tipične "broadcast" usluge (npr. DVB-x radijski i TV programi itd....) - tipično za dananje kabelske
operatore
c/ CCCB - usluge: specijalizirane kućne usluge namjenjene upravljanju zgradom (npr. upravljanje energijom, interfoni,
sigurnosni sustavi-autorizacije, video nadzor itd...) - tipično za građevinske i sigurnosne tvrtke
U Tabeli 1. Pravilnika prikazane su normirane izvedbe EKM unutar građevine/campusa za ICT/BCT/CCCB aplikacije.

Tabela 1. Međunarodne norme primjenjive u kabliranju EKM unutar objekta/naselja
Prilikom implementacije navedenih usluga, Pravilnik razlikuje vrste zgrada: poslovne (PZ), stambene (SZ) i poslovno-stambene (PSZ), a u igri su i neki drugi kriteriji (vlasnički odnosi, poloaj objekta itd...). Bitan element "Pravilnika o EKM" jeste da Investitor/Izvođač mora prilikom izradnje građevine projektirati i izgraditi besplatno:
- Generički kabelski sustav unutar objekta min Cat5 (tkzv. EK-kabliranje)
- Prostorije za smjetaj TK opreme i sustav za fizičko vođenje kabela (tkzv. EK-infrastruktura)
- Kompletna BCT mrea - samo za stambene objekte (zajednički antenski sustav plus razvođenje)
- Kabliranje za CCCB aplikacije je izborno
Operator i Korisnik duni su o svom troku:
- Operator treba isporučiti, prespojiti i podesiti svoju aktivnu mrenu opremu u centralnom čvoritu
- Korisnik treba dobaviti i instalirati terminalnu opremu (ili platiti tu uslugu stručnjaku)
Pravilnikom se, dakle, konačno nastoji uvesti obveza izgradnje generičkog (strukturalnog) kabelskog sustava unutar objekta po normi EN 50173 -ISO 11801, a definitivno izbaciti zastarjelo "copy-paste" projektiranje klasičnih telefonskih instalacija kao "usputno i nebitno" unutar investicijski atraktivnijih jakostrujnih projekata.
Također, konačno je strogo definirana topoloka izvedba, kako slijedi:
-relevantne zgrade kampusa se povezuju minimalno u topologiji sabirnice (magistrala) s ograncima i/ili u topologiji stabla;
-u slučaju potrebe elementarne elektroničke komunikacijske viestrukosti preporučuje se minimalno ključne zgrade povezati i u prstenastoj topologiji.
U Tabeli 2. dane su upute za odabir kategorije bakrenog generičkog kabelskog sustava, a u Tabeli 3. za odabir kategorije/razreda optičkog generičkog kabelskog sustava za eljenu ICT/BCT/CCCB aplikaciju

Tabela 2. Odabir kategorije bakrenog generičkog kabelskog sustava prema eljenoj ICT/BCT/CCCB aplikaciji

Tabela 3. Odabir kategorije optičkog generičkog kabelskog sustava za eljeni domet ICT/BCT/CCCB aplikacije
Tehnički pregled EKM-a zgrada bit će obvezan i obavljat će se sukladno vaećim propisima o tehničkom pregledu građevina. Izvjeća o provedenim ispitivanjima-mjerenjims sluit će pri tehničkom pregledu kao dokaz kvalitete EKM-a zgrade i pratećih instalacija. Komplet tehničke dokumentacije izvedenog EKM-a bit će preduvjet za preuzimanje izvedenog EKM-a od strane investitora, a time i same građevine, dakle uvjet za dobivanje konačne uporabne dozvolu građevine.
6. ZAKLJUČAK
Smanjivanjem cijena optičke tehnologije dolo do njene masovne primjene u magistralama suvremenih mrea, a od početka ovog stoljeća i u distributivnoj i razvodnoj mrei FTTB (optika do zgrade) i FTTH (optika do doma). Ovakav tehnoloki pomak u smislu irokopojasnosti i velikih premostivih distanci uzrokovao je liberalizaciju trita i profiliranje novih telekom operatora koji su u mogućnosti samostalno ili zajednički pruiti usluge koje su nekad bile podrane samo od jednog davatelja usluga, a nastale se u mnoge nove telekomunikacijske usluge.
Europska unija i međunarodna zajednica su nizom ISO/IEC/EN/ETSI i drugih normi pripremili put za tehničku implementaciju suvremenih elektroničkih komunikacijskih mrea - EKM. U Republici Hrvatskoj doneseni su ili su pred prihvaćanjem zakoni i pravilnici koji bi konačno trebali uvesti reda u projektiranje i izgradnju irokopojasnih sustava. Ukoliko budu prihvaćeni, konačno će prestati zastarjela praksa telefonskog paričnog kabliranja koja je jo uvijek dominantna, poglavito u izgradnji stambenih objekata. Pravilnom izgradnjom i koritenjem DTK, te implementacijom generičkog (strukturalnog) kabelskog sustava unutar objekta kao preduvjeta za dobivanje uporabne dozvole građevine, omogut će se kvalitetan i efikasan pristup irokopojasnim uslugama suvremenih operatora.
Sa tim ciljem, tijekom 2009. godine u novoizgrađenom zagrebačkom naselju projektirana je i izgrađena je optička komunikacijska infrastruktura koja je zamiljena i projektirana da predstavlja suvremeni pilot-model FTTH mree koju će Grad implementirati i na drugim novoizgrađenim naseljima 21.stoljeća. Sa stajalita operatora i krajnjih korisnika usluga, primjenjen je liberalni koncept elektroničke komunikacijske mree - EKM koja će svim stanarima naselja omogućiti slobodan izbor operatora, a svim operatorima korisnicima pristup objektima uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete. U tom smislu definirana je i uloga "Zagrebačkog digitalnog grada" kao novog tipa davatelja usluga - infrastrukturnog operatora, koji to treba osigurati.
Koliko se u tome uspjelo, pokazat će stvarna ekspolatacija FTTH mree Sopnica-Jelkovec u nastupajućem razdoblju, te postignuti stupanj zadovoljstva davatelja usluga (operatora), krajnjih korisnika usluga (pretplatnika) i Grada u smislu povrata uloene investicije.
Literatura:
/1/ Sead Dubravić, "Ubrzanje GPON irokopojasnih mrea primjenom CWDM sprenika" KOM'2007: Zbornik radova sa Savjetovanja, 2007
/2/ Sead Dubravić Tehnoloke izvedbe FTTx kabelskih sustava, KOM'2006: Zbornik radova sa Savjetovanja, 2006
/3/ Sead Dubravić Primjena optičkih kabela u lokalnim računalnim mreama po standardima ISO, KOM95: Zbornik radova sa Savjetovanja, 1995
/4/ Sead Dubravić Projektiranje i izgradnja monolitnih optičkih kabelskih sustava , KOM97: Zbornik radova sa Savjetovanja, 1997
/5/ Marijan Gran, Ivana Krivić, Petar Čovo, Zagrebački holding, Podrunica Zagrebački digitalni grad "Sopnica Jelkovec, "optikom od kuće" pilot projektu u Hrvatskoj", KOM 2008: Zbornik radova sa Savjetovanja, 2008
/6/ Zagrebački Holding-Podrunica Zagrebački digitalni grad "Poziv za Nadmetanje: Izvedba distributivne tk infrastrukture stambenog naselja Sopnica-Jelkovec sustavom mikrokabliranja optičkim kabelima..." , 2008
/7/ Paul Whittlesey Fiber to the Curb and Beyond, WaveOptics, 2002
/8/ Miljenko Dimitrijević "Nacrt Pravilnika o tehničkim, uporabnim i drugim uvjetima za kabelsku kanalizaciju za EKM poslovnih i stambenih zgrada ....", 2009
Podaci o autorima:
mr. sci. Sead Dubravić (ugovorni nadzorni inenjer za FTTH Sopnica-Jelkovec)
Zoran Niević
NETIKS d.o.o. za telekomunikacije i informatiku , E-mail: podrska@netiks.hr , www.netiks.hr,
Sarajevska cesta 60, 10.000 ZAGREB, tel (01)6652940, 6652920, fax (01)6652902
Ivana Krivić, dipl.ing.el. (Voditeljica podrunice)
ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podrunica Zagrebački digitalni grad, E-mail: ivana.krivic@zgh.hr
Slavonska avenija 52, 10.123 ZAGREB tel (01)6420 275 fax (01)6420 271
|